Radnički nogometni klub Zmaj u Radničkoj sportskoj zajednici – Članice hazene JŠK Zmaj 1931. godine. Stoje slijeva – Mirena Antunović, Mandina Filipeti, Anka Puharić, Mandina, Zora Milunović, Rismondo i Dane Filipeti. Sjede slijeva – Ljubica Stipić, Draga Antunović i Aranka Bašković.
Radnički nogometni klub Zmaj bio je član Radničke sportske zajednice. Pododbor Zajednice bio je formiran u Dalmaciji još 1926. godine, a osnutak je inicirao RSK Split, odnosno Borac, a Zmaj je član od samog osnutka sve do zabrane 1928. godine. Kada je Odbor 1930. godine ponovno osnovan, Zmaj mu odmah pristupa. Snažnija djelatnost te Zajednice, odnosno pododbora za Dalmaciju, razvija se između 1936. i 1941. godine. U tom razdoblju radilo se na masovnijem osnivanju radničkih sportskih društava. Broj članova pododbora za Dalmaciju sa sjedištem u Splitu, rastao je i dostigao zavidnu brojku.
Osim vodećeg RSK Split, u toj su Zajednici bila radnička sportska društva, odnosno klubovi Zmaj iz Makarske, Šibenik, Nada – Split, AŠK (Akademski športski klub) – Split, Solin, Orkan – Dugi Rat, GOŠK – Gruž – Dubrovnik, Građanski – Dubrovnik, Slaven – Trogir, Urania – Baška Voda, Radnički – Korčula, Zmaj i OŠK (Omladinski športski klub) – oba iz Blata na Korčuli, Junak – Sinj, te Jadran – Stari Grad, GOŠK (Gomilički omladinski športski klub) – Kaštel Gomilica, Jadran – Kaštel Sućurac, Jadran – Komiža, Dinara – Knin, Narona – Metković, te klubovi iz drugih većiih i manjih mjesta u Dalmaciji. Između ovih i radničkih sportskih društava i klubova Crne Gore (Budućnost i Lovćen), te susjedne Bosne i Hercegovine (Hajduk – Sarajevo, Velež – Mostar, Unac – Drvar, Borac – Drvar, Borac – Banja Luka) i drugih, dalmatinski klubovi imali su gotovo stalne veze. Prijateljski susreti Radničkih momčadi uvijek su iskazivali veliki interes, ne samo među članovima klubova i društava koje su predstavljali nego i brojnim prijateljima, građanima i simpatizerima radničkog pokreta. U gotovo svim prilikama takvi susreti bili su najpogodnije forma širenja i manifestiranja klasne solidarnosti i borbe za radničko pravo i progres. U živom je sjećanju suvremenika gostovanje RSK Zmaj u Jelsi, 8. rujna 1940. godine. Nakon nogometne utakmice Jelsa – Zmaj, priređen je koncert na kojemu je nastupio Zmajev orkestar i pjevački zbor. Terasa Jadranske straže bila je pretijesna da primi sve posjetioce iz Jelse, Starog Grada, Vrbovske i okolnih sela, kao i mnoštvo turista koji su ljetovali u tim mjestima.
Iz Makarske je doputovalo s igračima oko tristo izletnika. Cjelokupni program koncerta je izveden, a potom je na zahtjev publike dva puta otpjevan radnički Pozdrav. Ova divna pjesma kao da je signalizirala formiranje povorke i početak velike političke demonstracije. Žandarmerija iz Jelse pokušala je pucnjavom u zrak rasturiti demonstrante, ali nije uspjela sve do pola noći, do dolaska pojačanja iz Starog Grada. Tek tada su izletnici iz Makarske napustili Jelsu. Povratkom u rodni grad izletnike je na obali sačekala žandarmerija. Vodstvo puta je odmah uhapšeno, a nakon nekoliko dana Sresko poglavarstvo u Makarskoj provodi postupak kojim su na osnovu «izvoda kazala kazni», pov. Broj 2474/40 od 15. studenog 1940. godine kažnjeni slijedeći Zmajevci: Toni Antonini, Josip Baričević, Jure Bilić, Jure Bašković, Ante Grle, Vid Mihaljević, Zoran Paunović, Joze Pletikosić, Ivo Raff anelli, Jure Raos, Marko Raos Šikica, Zane Srzić, Marko Stolica, Toni Šantrić, Pjero Tavra i Filip Torkar.
U godinama prije rata takvi susreti sa sličnim posljedicama bili su priređeni u gotovo svim mjestima Dalmacije i susjednim krajevima gdje je gostovao RSK Zmaj i RSD Split, a takvih susreta bilo je najviše u Splitu, Šibeniku, Mostaru, Dubrovniku, Kninu, Makarskoj i Metkoviću. Djelovanje Radničko sportske zajednice te njezino brojčano jačanje novim radničkim klubovima i društvima te njihova međusobna povezanost i suradnja, snažno se osjetila posebno u godinama od 1939. pa do početka rata. Kada je na kraju 1940. godine i početkom 1941. došlo do oštrog progona, zabrana, rasturanja i likvidiranja radničkih sportskih društava i klubova, na prvom udaru bili su klubovi Šibenik i Zmaj, te još oko tridesetak takvih klubova u Hrvatskoj. Radnička sportska zajednica nije prekidala rad. Činila je sve da bi održala, ako ne te klubove, onda povezanost njihovih aktivnih članova. Postojala je i sekcija hazene – Zanimljivo je ovdje istaknuti da je tridesetih godina prošlog stoljeća pri Radničko sportskom klubu Zmaj, uspješno djelovala sekcija hazene (ženski rukomet na nogometnom igralištu). Taj sport u Dalmaciji, igrao se u vremenu između dva svjetska rata, samo u Splitu, Šibeniku i
Makarskoj. Ovaj sport odavna se ne igra.