…“Veliko oduševljenje uzbudio je pogled na sokolaše kako lijepo i junački stupaju i kako ih resi nova odora. Gdje god prolazahu bijahu burno pozdravljeni usklicima – Živio Makarski Sokol, Živili Hrvati…
HRVATSKI SOKOL
Veliki poticaj došao je iz Praga gdje je 1862. godine osnovano sokolsko društvo po dvojici utemeljitelja dr. Miroslavu Tyrsu i dr. Jindrichu Fugneru, s temeljnim ciljem da se formira tjelesno i moralno zdrav čovjek koji bi bio prepoznatljiv po načinu života, ponašanja i nastojanja da bude bolji od ostalih. Nije tu izostala ni želja isticanja slavenstva pa je kao posljedica došlo do osnivanja sokolskih društava u slavenskim zemljama. Tako je u Zagrebu 1874. godine osnovano prvo takvo društvo a to je bio poticaj za osnivanje sokolskih društava na cijelom području gdje žive Hrvati.
Prvi korak u povezivanju naših športskih organizacija na međunarodnom planu učinio je Hrvatski sokolski savez koji je 1907. godine postao članom međunarodne gimnastičke federacije (FIG). Prvi nastup pod svojom zastavom hrvatski športaši imaju u Torinu 1911. godine kada gimnastička vrsta Hrvatskog sokola nastupa na petom svjetskom gimnastičkom prvenstvu.
HRVATSKI SOKOL U MAKARSKOJ
U Dalmaciji je najprije osnovan Hrvatski sokol u Zadru 1885. godine, u Splitu 1893. i potom u Makarskoj 28.01.1894. godine. Obzirom da je 1941. godine uspostavljanjem NDH došlo do potpunog uništenja kompletne arhive i zapisnika od novonastale vlasti, tada prestaje i svaka aktivnost makarskog Sokola kao uostalom i drugih športskih udruga, pa se moramo osloniti na izvješće Narodnog lista od 29. siječnja 1894. godine s osnivačke Skupštine i sačuvane zapise zadnjeg staroste g. Živka Alačevića. Tako Narodni list piše: …“Na poziv promicateljnog odbora sakupilo se je 21. siječnja u glazbenoj dvorani lijepa svita građana sviju staleža, da se ovdje kao u Splitu ustanovi gimnastičko društvo pod imenom Makarski Hrvatski Sokol. Svi prisutni ushičeno pristadoše, imenovaše privremeni odbor, koji ima sastaviti pravilnik i podastrijeti društvu na Općoj Skupštini na odobrenje. Na toj sjednici preko svakog očekivanja upisalo se je 43 člana utemeljitelja, nebrojeći podupirujuće članove, a to je zaista znamenit broj za ovo malo mjesto pogotovo što ima još dosta onih koji to isto žele. U isto doba sakupljali su se dobrovoljni doprinosi za ustanovljenje društva i nabavu najpotrebnijih stvari. Sakupila se je lijepa svota od skoro 200 Florina. Među ostalim rodoljubima istakao se je vrli Hrvat gospodin općinski prisjednik Josip Rančić koji na ime svoje i svoje braće umah se upisao znamenitom svotom od 50 Florina. Hvala dičnom rodoljubu. Jučer pak u 4 i po sati uvečer u Glazbenoj dvorani bi sazvana Opća Skupština, koja bi mnogobrojno posječena i koja nakon sat i po vijećanja, odobrila pravilnik kojega će promicateljni odbor poslati odmah Vladi na potvrdu. Dobro je i pametno što se je uvrstilo u Pravilnik da se s vremenom uzmogne vježbati kao vatrogasno društvo, što bi bilo veoma korisno i pohvalno, a naša rodoljubna općina morala bi doista doći društvu u pomoć da oživotvori tu plemenitu misao.“…
Ovome treba dodati i napis u istom listu od 27. kolovoza u kojemu se navodi kako je makarski Sokol najavio promociju svoje društvene odore kao svečanost uz proslavu četiri godišnjice postavljanja Kačićeva spomenika. Ovoj svečanosti pridružuju se i sokolaši iz Splita koji su s brojnim izletnicima iz Splita brodom Dinara došli u Makarsku. Prijava o ovoj svečanosti podnesena je Poglavarstvu dan prije oko 10 sati ujutro, ali upravitelj Brilli, budući da prijava nije najavljena 24 sata ranije, nije dopustio da se koristi nova odora i tako sokolaši dobiše dozvolu od Poglavarstva da mogi izaći na Trg u svojoj odori tek u 6 sati poslije podne. U 18 sati naši vrli sokolaši, kako je pisao dopisnik, s glazbom na čelu praćeni silnim narodom, ukazaše se po prvi put u svojoj krasnoj društvenoj odori. …“Veliko oduševljenje uzbudio je pogled na sokolaše kako lijepo i junački stupaju i kako ih resi nova odora. Gdje god prolazahu bijahu burno pozdravljeni usklicima – Živio Makarski Sokol, Živili Hrvati. Zaustaviše se pred općinskim domom gdje bijaše smotra pred načelnikom i upraviteljem splitskog Sokola gdje je i zapovjednik Makarske sokolske čete Mate Klarić u poduljem govoru označio cilj sokolske udruge i izrazio želju da se moralno i materijalno podupre ovo mlado društvo. Gospodin učitelj Novak govorio je o postanku Sokola kod slavenske braće Čeha, a njegov je govor pozdravljen sa najživljim odobravanjem. U 12 sati nakon večere gosti i tamburaši uputiše se na parobrod pračeni od mnoštva svijeta, a usklici i pozdravi sa obale i parobroda ne prestadoše dok Dinara ne miti poluotok Sv.Petar. „ …
Proslava desete godišnjice osnivanja Hrvatskog sokola u Makarskoj bila je posvećena blagoslovu barjaka Hrvatskog sokola u rujnu 1904. godine. Kakav je značaj dan ovom događaju od strane sokolskih društava koji na taj način ističu hrvatski nacionalni naboj, dovoljno je spomenuti da u Makarsku dolaze sokolaši iz Splita, Šibenika, Drniša, Zagreba, Sarajeva i Mostara u čemu sudjeluje i 7 glazbi i to pored Makarske, Metković, Supetar, Korčula, Split i Drniš. Sve u svemu okupilo se je u Makarskoj sudjelujući u slavlju što gostiju, što domaćina preko 3000 osoba. Svečanost se je održala na trgu ispred crkve sv. Marka uz pozdrave niza gostiju i makarskog staroste g. Klarića. Neki govornici naglašavali su kako je šteta što se na ovoj fešti hrvatstva nisu pojavili predstavnici Dubrovnika i Boke da na ovom skupu vide koji je pravi cilj Hrvatskog sokola koji i na ovaj način njeguje hrvatski identitet.
Na slici (07.,08., i 09.) je i makarska glazba u sokolskim odorama – Sjedeći na klupi slijeva nadesno Tome Bašković postolar, Rine Srzić postolar, Auguštavo Jenik postolar, Karlo Rafanelli postolar, Pirak Jakov postolar. – Sjede na banku : Josip Mihaljević postolar, Luka Srzić postolar, Ante Kulić brijač, Baškan učitelj glazbe, Ivan Rafanelli (Tjonta) postolar, Lešo Dragičević listonoša, Rudolf Jenik zlatar – Stoje : Niko Majstrović trgovački pomočnik, Josip Ribarović drvodjelac, Augušte Janković bačvar, Vjekoslav Donelli vlasnik postolarske radnje, Kleme Dean, Ivan Bašković sudski činovnik Frane Rubeša sudski poslužnik. Gosp. Živko Alačević u svojim zapisima, koji su sačuvani u obiteljskoj riznici, piše za potrebe jugoslavenske enciklopedije 70-ih godina. Prvi starješina u makarskom Sokolu bio je Josip Rančić, a par godina iza njega postaje Mate Klarić i ostao je do sloma Austrije. Društvo je pripadalo župi vojvode Hrvoja. Prve prostorije su bile u privatnoj zgradi vlasništva Zore i Lele Bašković. Planirana izgradnja vlastite sokolane trebala je pričekati završetak Prvog svjetskog rata i još nekoliko godina da bi dobili jedan atraktivan prostor na samoj obali uz sadašnju zgradu podružnice Splitske banke u kojemu prostoru su bile smještene sprave za gimnastičke vježbe. Svečano otvorenje Doma održano je 03.08.1930. godine. Svečanom otvorenju Doma prisustvuje mnoštvo sokolaša izletnika na veliko zadovoljstvo tada starješine društva, i kako se tada oslovljavalo u Sokolu, brata Živke Alačevića.
Hrvatski sokol poznat je u prvom redu po vježbama na spravama i na parteru poznatim kao gimnastičke vježbe, ali i grupne vježbe posebno na poznatim sokolskim sletovima. Posebna pažnja bila je posvećena osposobljavanju stručnih kadrova prednjaka kao voditelja. Već u tom početnom vremenu Sokol okuplja pedesetak članova. Godine 1906. u Zagrebu se održava prvi hrvatski sokolski slet na koji odlazi grupa makarskih sokolaša. Prema ostavljenim zabilješkama Živke Alačevića putovalo se parobrodom Daniel Erne koji je kupio braću sokolaše po raznim mjestima da bi u Zadru bilo problema, jer policija nije dozvolila pristanak u luku, ali su ipak sokolaši Zadra prošli bez napada talijanaša i ukrcali se u parobrod da bi se proslijedilo do Rijeke, a potom vlakom do Zagreba. I dok je putovanje vlakom i prolazak kroz sva mjesta prema Zagrebu bilo zadovoljstvo zbog naroda koji je srdačno pozdravljao i častio sokolaše, kroz Rijeku i Zadar nije se moglo proći bez napada talijanaša. Ali i u Makarskoj kako piše Frano Glavina u Makarskom zborniku, citiram: …“Čitava 1894. godina bila je ispunjena aferama oko trobojnice, u stvari prkosom 13 talijanaša uspjelo zavesti nekoliko starijih seljaka iz Makra. Ovima su u Poglavarstvu dali crno žuti barjak monarhije da s njim obilaze ulice izazivajući stanovništvo. Dopisnik Narodnog lista se pita tko su ti koji su stavili u glavu nekim zavedenjacima iz Makra da vijanje hrvatske zastave znaći biti protiv našeg Kralja„… (Sl.10)
Ovo u stvari nije slučaj sa Sokolom samo u Dalmaciji već se Sokol u sjevernim dijelovima tadašnje države sukobljava i s mađaronima. Šestosječanskom diktaturom 1929. kralja Aleksandra ukidaju se sve nacionalne sokolske organizacije i formiraju jedinstvena sokolska društva. Zanimljivo je da te iste godine u Makarsku dolazi Sokol iz Zemuna i biva smješten u šatorima na Zmajevom igralištu. U znak zahvalnosti za bratsku pomoć šalju starješini makarskog Sokola Živku Alačeviću (sl.20) album sa slikama s boravka u Makarskoj. Godine 1934. ipak se u Makarskoj svečano slavi 40. godišnjica osnivanja Hrvatskog sokola pod Biokovom uz prisutnost brojnih gostiju što je zabilježeno fotografijom na kojoj su zabilježene sljedeće osobe slijeva nadesno: (Sl.11. i 12.) Ivan Bašković, Lovre Vranješ, Augustin Jenik, Rudolf Jenik, Vjekoslav zvan Điđi Polacco, Pero Klarić, Mate Krstulović, Josip Ivanišević poznat kao Bepo Plemić, Toni Rubeša, Kleme Babić, Vice Barić, Frane Ribarević, Nikola Mandić i Ivan Rafanelli.Pred njima je odvjetnik Bepica Bujić splitski delegat na jubileju makarskih sokolaša. Popis sudionika ove proslave može se zahvaliti g. Petru Puhariću, kroničaru makarskih zbivanja koji je na ovu temu svojevremeno pisao u Makarskom primorju. Od aktivnih gimnastičara koji su ujedno bili prednjaci treba posebno spomenuti Andriju Andrijaševića (sl.21-24.), Miču Rubešu (sl.19) te Juricu i Pavu Mladinova. Poznato je kako je Jurica Mladinov još 1928. godine za odsluženja vojnog roka u Sarajevu dobio dozvolu za vježbe (sl.13) u sokolskom društvu da bi 1931. i 1932. pohađao saveznu prednjačku školu u Mariboru. Godine 1932. i 1938. s članovima makarskog Sokola Mladinov sudjeluje na svesokolskim sletovima u Pragu. Članska iskaznica Jurice Mladinova (sl. 15.,16.). Kao okružni načelnik Sokola često obilazi sokolske čete u Tučepi (sl.17)i Podgori (sl.18)te je njihove članove i naraštajce pripremao za nastupe na raznim sletovima, pored spomenutog Praga i za Ljubljanu, Beograd, Zagreb, Split, Šibenik, Vis, Hvar itd.
Hrvatski sokol već prilikom osnivanja 1894. godine u Pravilnik društva unosi da će pored gimnastike članstvo vježbati i vatrogasne discipline. Kada su vjećnici pretresali proračun troškova za narednu godinu, spominje se nabavka štrcaljke za gašenje požara. Tako je u okviru Hrvatskog sokola nastala prva klica budućega dobrovoljnog vatrogasnog društva u Makarskoj osnovanog tek 1936. godine. (Izvor Makarski Zbornik).
Treba naglasiti i članak u mjesečniku Hrvatski sokol broj 4 iz travnja 1908. godine koji pod naslovom Hrvatski sokol u Makarskoj piše: …“U prošlu nedjelju u 11 sati u jutro, sa strane Uprave bijahu pozvani svi družinari, skoro 100 članova, na otvor Čitaonice u prostorijama Sokola. Starosta Mate Klarić, koji se toliko zauzimlje za moralni i materijalni napredak ovog društva, mnogobrojnim sakupljenim družinarima držao lijepi govor o zadaći nove Čitaonice, otvorom koje se ispunila davna potreba i želja još od toliko vremena izražena od starih družinara, i eto ta je želja danas napokon oživotvorena. Pozivlje članove, kad budu mogli, a osobito u večer i u blagdanima, da se ovdje sakupe, bratski porazgovaraju i da čitaju razne listove kojima je društvo dovoljno opskrbljeno, i druge dobre knjige. Obečao je još Starosta ako mu za rukom pođe, da će se kadkad držati shodna i korisna predavanja iz hrvatske povjesti, o higijeni, o današnjem društvenom stanju itd. G.N. Alačević ukratko progovori, da ga kao starog Hrvata puno veseli otvor ove Čitaonice rasadnika prosvjete i ognjišta hrvatske svijesti i samoprijegora, i da se stalno nada, da će ista napredovati u dobru i u hrvatskom duhu.“…
Sl. 07. Hrvatski sokolaši u odorama na Kačićevom trgu
Sl. 08. Ivan Bašković i Frane Rubeša
Sl. 09. Tome Bašković, Rine Srzić, Aguštavo Jenik, Karlo Rafanelli, Jakov Pirak, Josip Mihaljević, Luka Srzić, Ante Kulić, Baškan, Ivan Rafanelli (Tjonta), Lešo Dragičević, Rudolf Jenik, Niko Majstrović, Josip Ribarović, Augušte Janković, Vjekoslav Donelli, Kleme Dean, Ivan Bašković, Frane Rubeša
Sl. 10. Hrvatski sokolaši na otvaranju doma
Sl. 11. Logor zemunskih Sokola
Sl. 12. Zahvala Sokolskog zemunskog društva makarskim sokolašima
Sl. 13. Ivan Bašković, Lovre Vranješ, Augustin Jenik, Rudolf Jenik, Vjekoslav Polacco (Điđi), Pero Klarić, Mate Krstulović, Josip Ivanišević (Bepo Plemić), Toni Rubeša, Kleme Babić, Vice Barić, Frane Ribarević, Nikola Mandić, Ivan Rafanelli i Bepica Bujić
Sl. 14. Jurica i Pave Mladinov u Pragu
Sl. 15. Članska iskaznica Jure Mladinova, prednja strana
Sl. 16. Članska iskaznica Jure Mladinova, stražnja strana
Sl. 17. Makarski sokolaši u Tučepima
Sl. 18. Makarski sokolaši u Podgori
Sl. 19. Makarski sokolaši, među njima i Miće Rubeša
Sl. 20. Makarski sokolaši, među njima i Živko Alačević
Sl. 21. – 24. Vježbanje sokolaša i sokolski prednjak Andrija Andrijašević